Dan žalosti označava se obveznim isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost. Na Dan žalosti ne mogu se održavati zabavne priredbe.Zbog tragičnog događaja u petak navečer su se na igralištu u Prečkom okupljali građani na školskom igralištu, palili svijeće, ostavljali plišane igračke i poruke. Građani su palili svijeće i ispred obližnjeg Doma zdravlja, a u crkvi u Prečkom održano je molitveno bdijenje za ubijeno dijete i sve ozlijeđene. I Hrvatski olimpijski odbor (HOO) pridružuje se izrazima sućuti obitelji ubijenog djeteta te sa željama za skorašnjim oporavkom svih ozlijeđenih u ovom tragičnom događaju.

Zagreb, 21. prosinca 2024. - U Hrvatskoj je subota Dan žalosti nakon tragičnog napada na učenike i djelatnike u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko, u kojem je jedno dijete ubijeno, a ozlijeđeno ih je još troje, skupa s učiteljicom koja je pokušala spriječiti 19-godišnjeg napadača.

Dan žalosti u Hrvatskoj zbog tragičnog događaja u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko

Budući da su središnji sportski događaj ove godine bile Olimpijske igre u Parizu, s kojih su hrvatski olimpijci donijeli respektabilnih sedam odličja (dva zlatna, dva srebrna i tri brončana), akteri spomenute “berbe odličja” zabljesnuli su na pozornici kao sportaš i sportašica godine. Judašica Barbara Matić suvereno je&nbsp;osvojila naslov olimpijske pobjednice u kategoriji do 70 kg, a četiri mjeseca ranije okitila se i europskim zlatom na prvenstvu u Zagrebu. Kao u odbrojavanju 3,2,1…, sjajna judašica ponijela je naslov najuspješnije kao jedina laureatkinja, nakon što je 2022. godine u HOO-ovu izboru podijelila naslov s Lenom Stojković i Sandrom Perković (Elkasević), a prošle godine - još jednom s Lenom Stojković. Za sportašicu godine u ovom izboru, s “godinom iz snova” i uspjehom karijere, konkurirala je i naša najbolja tenisačica Donna Vekić, vlasnica povijesnog olimpijskog srebra hrvatskog ženskog tenisa, kao i atletska diva Sandra Elkasević, koja je trofejnu kolekciju obogatila još i pariškom broncom u bacanju diska.&nbsp;Barbari Matić nagradu je uručio ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ujedno i izaslanik predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića.Olimpijska bronca Mirana Maričića u zračnoj pušci na 10 metara, prema mjerilima HOO-a, najuspješnije je ostvarenje u muškoj pojedinačnoj konkurenciji. Bjelovarac je sve ugodno iznenadio osvajanjem odličja, u situaciji kada se i očekivala medalja iz streljaštva, ali tako što je trapaš Giovanni Cernogoraz novim usponom na olimpijsko postolje trebao pečatirati sjajnu karijeru. No, to je izostalo, a Miran Maričić je na temelju pariške bronce premijerno postao sportaš godine, vjerojatno ne i zadnji put. "Najolimpijskiji" hrvatski sportaš Zoran Primorac predao mu je zasluženu nagradu.U momčadskom izboru nisu postojale dvojbe. Iza hrvatske vaterpolske reprezentacije tri su kolosalna uspjeha - olimpijsko srebro, svjetsko zlato i kontinentalno srebro - i teško je povjerovati da će u budućnosti jedna hrvatska sportska momčad imati tako trofejnu sportsku godinu. Zato ne iznenađuje ni dodatno priznanje vaterpolskoj reprezentaciji - za najvećeg sportskog promicatelja domovine u svijetu.U ženskoj ekipnoj konkurenciji nagradu su primile članice hrvatske karate reprezentacije (Sadea Bećirović, Nikolina Golomboš, Lucija Lesjak, Lea Vukoja i Mia Greta Zorko) za peto mjesto u borbama na Europskom prvenstvu u Zadru. Treću godinu zaredom u ulozi laureatkinja svrstava karatašice u kategoriju “pretplatnica” na nagrade u HOO-ovu izboru, a taj status u kategoriji “Najuspješniji sportski par, štafeta ili posada” odavno imaju olimpijski pobjednici u veslačkom dvojcu bez kormilara Martin i Valent Sinković. Finiš koji su odveslali u posljednjoj dionici olimpijskog finala u Parizu još dugo će se prepričavati u veslačkom svijetu. Treće olimpijsko zlato zaredom, uz jedno srebro, u četiri olimpijska nastupa – za naklon je do poda!&nbsp;&nbsp;U kategoriji najuspješnijeg trenera HOO je izabrao trojicu laureata - Vladimira Preradovića (pojedinačni sportovi), Nikolu Bralića (najuspješniji sportski parovi, štafete i posade) i Ivicu Tucka (ekipni/momčadski sportovi).Od 2022. godine HOO nagrađuje i najbolje pojedince iz neolimpijskih sportova. Tradicija je nastavljena i ovom prilikom, a najbolji su Helena Jurišić (tajlandski boks) te, drugu godinu zaredom, Rino Mašić (obaranje ruke).&nbsp;&nbsp;HOO je ove godine dodijelio i dva posebna priznanja za osobiti doprinos razvoju hrvatskog sporta, a dobili su ga Ministarstvo obrane RH i Ministarstvo unutarnjih poslova RH, s kojima ima sporazume o suradnji. Dugogodišnja suradnja s MORH-om rezultirala je statusom pričuvnika HV-a za šezdesetak vrhunskih sportaša i sportašica, a od ove godine prvih 16 sportaša i trenera realiziralo je istovrsne ugovore s MUP-om. Priznanja su primili ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg.Kao i svake godine, Hrvatski olimpijski odbor dodijelio je i Nagradu “Matija Ljubek” velikim sportskim zaslužnicima (i udrugama) za životno djelo. Ovogodišnji laureati su: legendarna plivačka olimpijka Đurđica Gabrilo (Split), višestruki vaterpolski olimpijac Tomislav Paškvalin (Zagreb), kao i košarkaški velikan - Andro Knego (Zagreb), te dva uspješna sportska kolektiva - ZTD Hrvatski Sokol iz Zagreba i Vaterpolski klub Jadran iz Splita.Od ostalih događaja na HOO-ovoj godišnjoj svečanosti, najzanimljivija su bila uručenja čekova. Američka tvrtka Jet Set Sports, koja korisnicima usluga pruža prvorazredna iskustva i na najprestižnijim svjetskim sportskim događajima, partner je HOO-a temeljem ugovora potpisanog tijekom OI-ja u Parizu. Tvrtka iz New Jerseyja financijski je nagradila hrvatske osvajače i osvajačice olimpijskih medalja u Parizu u pojedinačnoj konkurenciji i u konkurenciji posada. Izvršni direktor tvrtke Jet Set Sports, Alan Dizdarević, dodijelio je simbolične čekove koji za zlato iznose 20.000, za srebro 15.000, a za broncu 10.000 eura. Nagradu su primili Barbara Matić za zlato u judu, Valent i Martin Sinković za zlato u veslanju, Sandra Elkasević za atletsku broncu te Miran Maričić za broncu u streljaštvu. Zbog sportskih obveza Donna Vekić (srebro u tenisu) i Lena Stojković (bronca u taekwondou) svoje novčane nagrade primit će naknadno.Druga iznimno važna financijska donacija odnosi se na Rotary klub Zagreb Medvedgrad koji od prošle godine dodjeljuje novčane donacije Zakladi hrvatskih sportaša. Ček u iznosu od 22.500 eura za ovu godinu uručio je član Rotaryja Sergio Galošić, a u ime Zaklade preuzeo ga je njezin predsjednik Dubravko Šimenc. Zaklada hrvatskih sportaša, koju su 2006. godine utemeljili HOO, Hrvatski klub olimpijaca i Sportske novosti, pruža financijske i druge potpore sportašima koji su nakon karijere ostali bez egzistencijalne sigurnosti. I ove godine donirani iznos pomoći će bivšim sportašicama, sportašima, ali i trenerima, za rješavanje problema stanovanja, liječenja ili školovanja. (hoo/vk)&nbsp;Svi HOO-ovi laureati 2024. godine (po kategorijama) NAJUSPJEŠNIJA SPORTAŠICA - Barbara Matić (judo)NAJUSPJEŠNIJI SPORTAŠ - Miran Maričić (streljaštvo)&nbsp;NAJUSPJEŠNIJA ŽENSKA EKIPA - Hrvatska karate reprezentacija(Sadea Bećirović, Nikolina Golomboš, Lucija Lesjak, Lea Vukoja, Mia Greta Zorko)NAJUSPJEŠNIJA MOMČAD - Hrvatska vaterpolska reprezentacija(Mate Anić, Marko Bijač, Matias Biljaka, Luka Bukić, Rino Burić, Zvonimir Butić, Loren Fatović, Maro Joković, Konstantin Kharkov, Ivan Krapić, Filip Kržić, Franko Lazić, Luka Lončar, Jerko Marinić Kragić, Toni Popadić, Josip Vrlić, Ante Vukičević, Marko Žuvela)&nbsp;&nbsp;NAJUSPJEŠNIJI SPORTSKI PAR, ŠTAFETA ILI POSADA - Veslački dvojac bez kormilara Martin i Valent SinkovićNAJUSPJEŠNIJI TRENER: Vladimir Preradović (judo), Nikola Bralić (veslanje), Ivica Tucak (vaterpolo)&nbsp;&nbsp;NAJUSPJEŠNIJA SPORTAŠICA U NEOLIMPIJSKIM SPORTOVIMA - Helena Jurišić (tajlandski boks) NAJUSPJEŠNIJI SPORTAŠ U NEOLIMPIJSKIM SPORTOVIMA - Rino Mašić (obaranje ruke)PRIZNANJE ZA NAJVEĆEG SPORTSKOG PROMICATELJA HRVATSKE U SVIJETU - Hrvatska muška vaterpolska reprezentacija&nbsp;&nbsp;PRIZNANJE HOO-a ZA OSOBITI DOPRINOS RAZVOJU SPORTA - Ministarstvo obrane RH i Ministarstvo unutarnjih poslova RH NAGRADA HOO-a „MATIJA LJUBEK“ (za životno djelo):&nbsp;Đurđica Gabrilo (Split)Tomislav Paškvalin (Zagreb)Andro Knego (Zagreb)ZTD Hrvatski Sokol (Zagreb)VK Jadran (Split)

Zagreb, 19. prosinca 2024. - Na tradicionalnoj svečanosti Velikog dana hrvatskog sporta u Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela The Westin Hrvatski olimpijski odbor (HOO) proglasio je i nagradio najuspješnije sportašice, sportaše i trenere u godini na izmaku te dodijelio i druga vrijedna priznanja, kao i Nagradu “Matija Ljubek” sportskim zaslužnicima za životno djelo.&nbsp;

 Barbara Matić i Miran Maričić sportaši godine u HOO-ovom izboru, uz njih Sinkovići, vaterpolisti, karatašice...

Godinu započetu s proračunom od oko 42 milijuna eura, HOO završava s 51,5 milijuna eura i realizacijom plana u cijelosti. Razlika je ostvarena kroz dva rebalansa - prvi u iznosu od 3,8 milijuna i drugi od 4,8 milijuna eura. Članovima Skupštine radi transparentnosti pročitani su i iznosi koji je dobio svaki nacionalni savez ili sportska udruga u 2024. godini.&nbsp;Potom je jednoglasno prihvaćen financijski plan HOO-a za 2025. godinu u iznosu od 53,8 milijuna eura, a sukladno posebnom programu hrvatske Vlade za poticaj loptačkih sportova, prihvaćeno je i izdvajanje od 4,8 milijuna eura nacionalnim savezima loptačkih sportova.&nbsp;Prihvaćena su izvješća o projektima ZOI 2026. i OI Los Angeles 2028. (s 30-postotnim financijskim povećanjem u odnosu na Pariz 2024. zbog udaljenosti i dodatnih troškova), kao i promjene statusa pojedinih saveza u članstvu HOO-a.&nbsp;&nbsp;Temeljem uvrštenosti njihovih sportova u programa OI u LA-ju, Hrvatski baseball savez, Hrvatski softball savez i Hrvatski skvoš savez, kao punopravni članovi, prešli su iz neolimpijskih u skupinu saveza olimpijskih sportova; Hrvatski kriket savez, Hrvatski savez američkog nogometa i Hrvatski lacrosse savez iz statusa pridruženih članova u punopravne članove HOO-a u skupini olimpijskih sportova. Hrvatski sportski plesni savez vraća se u skupinu saveza neolimpijskih sportova, uz zadržavanje punopravnog članstva, budući da „breaking“ nije uvršten i u program Igara u LA-ju. Savezi, čiji sportovi ostaju u programu i za Igre 2028., ne mijenjaju status ni unutar HOO-a, dok je boks i dalje s dvojbenim statusom za OI u Los Angelesu, što može utjecati i na ostanak Hrvatskog boksačkog saveza u skupini saveza olimpijskih sportova u HOO-u. U punopravno članstvo HOO-a sa statusom saveza neolimpijskog sporta primljen je Hrvatski teqball savez, dok je Hrvatski eSport savez ostvario status pridruženog člana, i to kao udruga čija je djelatnost od važnosti za hrvatski sport.Na prijedlog predsjednika HOO-a Zlatka Mateše, Skupština HOO-a potvrdila je Dragutina Kamenskog (Hrvatski ragbi savez) za člana Vijeća HOO-a u mandatnom razdoblju 2024. - 2028. (hoo/vk)

clanci-slike/skupština-prosinac2024..JPG

Zagreb, 19. prosinca 2024. - Hrvatski olimpijski odbor (HOO) održao je u zagrebačkom hotelu Sheraton 75. sjednicu Skupštine, na kojoj je potvrđen završni proračun za ovu godinu i prihvaćen prijedlog proračuna za 2025. godinu.

Skupština HOO-a potvrdila završni proračun za 2024. i prihvatila proračun (53,8 milijuna eura) za 2025. godinu 

Kada je o skijaškom trčanju i problematici ovog sporta riječ, u Hrvatskoj vjerojatno nema bolje sugovornice od Lorene Malec Mlinarić, profesionalne trenerice u Skijaškom klubu Sljeme, vanjske suradnice Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, mentorice za skijaško trčanje u Sportskom savezu Grada Zagreba i tehničke delegatkinje Svjetske skijaške federacije. Na umjetnom snijegu 90 posto natjecanja Globalni gledajući, trenutno najveći problem svih skijaških sportova su klimatske promjene. U alpskom skijanju se zbog njih masovno odgađaju i otkazuju utrke u svim disciplinama, no skijaško trčanje se, za sada, puno bolje nosi s njima.- Razlika između nas i alpskog skijanja je u tome što oni mogu startati i na visinama iznad 2000 metara, a kod nas je to zabranjeno. Mi ne smijemo imati natjecanja iznad 1800 metara, pa smo samim time i u većim problemima sa snijegom. U zadnjih nekoliko godina se 90 posto naših natjecanja održava na umjetnom snijegu. Dobra stvar je što u odnosu na alpsko skijanje takav snijeg nama puno duže traje jer ga mi prilikom natjecanja ne stružemo sa staze nego ga utabamo i ti kristali leda onda puno duže drže. Osim u Skandinaviji, gdje uvijek ima dosta prirodnog snijega, uglavnom skijamo na umjetnom. S druge strane, pak, nova filozofija Svjetske skijaške federacije je da skijaško trčanje dovodi u gradove gdje se sve češće održavaju sprinterska natjecanja, a za to nam treba umjetni snijeg. Dobra je što sada postoje one „tvornice snijega“ kojima ne trebaju „snježni topovi“ ni temperature ispod nule. Umjetni snijeg je, nažalost, budućnost zimskih sportova - pojašnjava Lorena Malec Mlinarić.To, dakako, ne znači da i natjecanja u skijaškom trčanju ne trpe zbog klimatskih promjena.- Nama se natjecanja za sada ne otkazuju i prošle sezone su održane sve utrke Svjetskog kupa. Ograničeno je, međutim, vrijeme boravka skijaša na stazi što je velik problem serviserima jer svaka promjena u temperaturi snijega ili zraka utječe na brzinu skija, a kod nas je to presudno. No, kako bi se očuvao snijeg, ograničen je vremenski period u kojem serviseri smiju biti na skijama i koliko dugo se skijaši smiju zagrijavati, pa se često događa da prije utrke nema skijaša na stazi nego se oni zagrijavaju na trenažerima ili na rolerima i onda idu direktno na stazu. To je loše, ali se u zadnje vrijeme i to počelo događati, a sve u cilju da se izbjegne otkazivanje utrka.Tako izgledaju globalni problemi skijaškog trčanja, no skijašice i skijaši SK Sljeme iz Šestina imaju i onih lokalnih. Riječ je, dakako, o nepostojanju infrastrukture za treninge.- Preko ljeta, kada smo na rolerima, najviše treniramo u Šestinama i na Sljemenu. Mala djeca koja uče prve skijaške korake na rolerima većinom treniraju na školskim igralištima, što je njima jako zanimljivo. Kasnije, kada vidimo da netko ima bolje predispozicije, da ima volju i veći motiv za ozbiljnije bavljenje sportom, kreću na ozbiljnije treninge. Treniramo najviše na Sljemenu i na cesti iza McDonaldsa na Kajzerici gdje imamo 900 metara asfaltiranog prostora, što su odlični uvjeti za početnike na rolerima. Kad nam skijaši dođu na određenu malo višu razinu onda velik dio sezone treniramo isključivo u Sloveniji gdje imamo vrhunske uvjete za trening i ljeti i zimi. Onda vam se događa da je dijete ujutro u školi, ja ga pokupim u 13 ili 14 sati kod škole i vozimo se na trening u Sloveniju gdje odradimo dva ili dva i pol sata treninga, pa se vraćamo natrag u Zagreb. To je dosta teško, tu je puno odricanja i djece i roditelja, posebice zbog toga što neke škole za to nemaju previše razumijevanja, čak i kad su ta djeca u srednjoj školi u sportskim razredima. Ni oni ne razumiju da naša djeca ne odlaze odraditi trening na teniski teren ili bazen u gradu, nego da samo na putovanje na trening troše tri ili četiri sata. Skijaški trkači i trkačice 150 do 200 dana izvan domovine A kad se svi ti sati zbroje, dobivamo puno dana boravka izvan Zagreba i Hrvatske.- Naša trenutno najbolja skijašica Tena Hadžić, koja je bila i na prošlim Zimskim olimpijskim igrama, prošle godine je završila srednju školu i kao srednjoškolka je boravila 70 dana samo na treninzima izvan Zagreba na koje je išla s klubom. Uobičajeno je da natjecatelji od 150 do 200 dana borave izvan Hrvatske, kaže Lorena.&nbsp;Iako u Hrvatskoj skijaško trčanje nije masovni sport, zanimanje za njega ipak postoji.- Broj članova našeg kluba se kreće između 40 i 45, a riječ je o onima koji redovito treniraju, od čega ih je dvadesetak za koje bih mogla reći da bi mogli imati stvarno dobre, vrhunske rezultate. Ovo drugo je neka baza djece koju „vrtimo“ i za koje se nadamo da ćemo iz neke grupe stvoriti nekog budućeg olimpijca. U Hrvatskoj se na natjecanjima pojavljuje oko 120 do 150 skijaša, pa mi uvijek kao klub budemo u većini. Osam je klubova u Hrvatskoj, osim nas svi su u Gorskom kotaru. Imamo i jedan klub u Oroslavlju koji u zadnje vrijeme baš i nije aktivan jer su više orijentirani na biatlon. U Gorskom kotaru to su Delnice, Ravna Gora, Mrkopalj, Rijeka i Skrad iz Brod Moravica.Budući da Lorena često u razgovoru koristi riječ „djeca“, dojam je da se skijaškim trčanjem kod nas uglavnom bave jako mladi skijaši.- Oni su u skijaškom trčanju sve do upisa u srednju školu, nakon čega o razini njihovih rezultata ovisi hoće li ostati u sportu. Mi u klubu uspijemo zadržati djecu sve do kraja srednje škole. U skijaškom trčanju se najbolji rezultati postižu s 25, 26 godina, pa nam je cilj što više njih zadržati do te dobi. To, dakako, puno ovisi i o financijama. U Hrvatskoj su većinom svi na stipendijama, ali postoje razvojni programi Hrvatskog olimpijskog odbora koji pružaju dobru priliku sportašima ako imaju rezultate. No, puno ovisi i o trenerima. Sjećam se kad sam bila na jednom predavanju čelnih ljudi HOO-a i kad su nam rekli „Mi smo ti koji smo postavili pravila, ali vi treneri ste ti koji moraju naći put kako doći do cilja“. Dakle, ne trebamo se voditi time da odemo samo na jednu utrku, nego moramo i nekim drugim putevima ostvariti kriterije kako bi našim sportašima bilo omogućeno i više od toga. Mislim da je baš u tim sferama uloga žena u sportu dosta velika jer muški kolege na sve to dosta „grubo“ gledaju, a žene traže put kako da svojim sportašima osiguraju da uzmu sve što je moguće. Mislim da žene imaju bolji osjećaj za sustav i kako iz njega izvući najviše.&nbsp;Lorena opisuje i kako u datim okolnostima funkcionira SK Sljeme...- Kod nas u klubu sam profesionalna trenerica samo ja. Dvoje nas je trenera kineziologa i imamo još jednu pomoćnu trenericu koja se još uvijek školuje i koja nam pomaže s mlađim dobnim skupinama. Trenerska plaća nam je osigurana od Sportskog saveza Grada Zagreba, a klub se financira isključivo iz članarina ili od nekih donacija. Ima par roditelja u klubu koji imaju firme koje nam doniraju, ali nam ne uplaćuju novac izravno na račun nego nam kupuju opremu. Oprema je vrlo skupa, a mi smo napravili takav sustav da svakom sportašu klub osigurava opremu, a roditelji moraju kupiti samo osnovne stvari, dakle tenisice, dresove, odjela za utrku... Skije, štapove i skijaške cipele svima osigurava klub kroz donacije ili kroz natječaje Grada i ministarstva na koje se javljamo.Čim se spomenu skije, skijaške cipele i odijela, stječe se dojam da je skijaško trčanje skup sport!?- Mislim da je u današnje vrijeme svaki sport skup, no s druge strane, s obzirom na dostupnost video igrica i društvenih mreža koje su mnogoj djeci zamijenile igralište, ni jedan sport nije skup ako ih odvoji od tih njihovih zanimacija. Dogodi mi se da mi djeca kažu da u slobodno vrijeme igraju tenis, ja im kažem „Super, to vam je odlična dodatna aktivnost!“, a onda shvatim da oni igraju tenis preko aplikacije na mobitelu. A cijene opreme… Kada govorimo o vrhunskom skijaškom trčanju, skije su oko 600 eura, cipele 400, štapovi su 400, pa onda još odijelo i dres… Oko 2000 eura je cijena opreme jednog skijaša na startu utrke Svjetskog kupa, pojašnjava Lorena. U Skijaškom klubu Sljeme dominiraju 'cure' Poznato je da je Vedrana Malec bila sudionica triju Zimskih olimpijskih igara te da je u Pekingu 2022. nastupala i Tena Hadžić. Ima li u SK Sljeme nekih budućih olimpijaca?- To su još uglavnom djeca od 12 do 15 godina, ali potencijala ima. Jedna naša djevojčica, Iris Smiljanić iz Markuševca, prošle je godine na nekad popularnom Topolino kupu, koji se sada zove&nbsp;Skiri Trophy, osvojila brončanu medalju u kategoriji do 12 godina. To je bila jedina medalja za Hrvatsku te godine. Imamo i tu u Šestinama nekoliko jako talentiranih djevojčica, poput Sare Burek Svetec koja je krenula u srednju školu. Osim Tene, za koju se nadamo da će ispuniti normu i za Zimske olimpijske igre 2026. godine, imamo još jednu hrvatsku reprezentativku u klubu - Leonu Garac koja je trenutačno u C-reprezentaciji. Mislim da je pred njima svijetla budućnost.&nbsp;Teško je ne primijetiti da Lorena spominje isključivo ženska imena. Znači li to da je skijaško trčanje u Hrvatskoj pretežno ženski sport?- Brojčano je, zapravo, više muškaraca kod nas u skijaškom trčanju, ali u našem klubu dominiraju cure. Riječ je o tome da dečki otiđu u nogomet ili košarku, a djevojčice, barem ovdje, očito imaju manji izbor sportova, pa dođu u skijaško trčanje i one koje dođu vrlo su uspješne. Dečki iz kvarta koji su motorički jako sposobni najčešće odaberu neke druge sportove.Naravno da statusom skijaškog trčanja u Hrvatskoj Lorena nije zadovoljna.&nbsp;- U Hrvatskoj skijaško trčanje nije popularno, premalo je zastupljeno i u medijima, što je problem i mnogih drugih sportova. Ako djeca ne vide neki sport na televiziji, ona će se njime vrlo teško početi baviti. Događa se da djeca dođu u srednju školu u sportske razrede i kad kažu da se bave skijaškim trčanjem ostala djeca nemaju pojma što je to. U skandinavskim zemljama je, pak, to sport broj jedan, nacionalni sport za koji svi znaju. Izvan Hrvatske se ljudi jako puno bave rekreativno skijaškim trčanjem, a to je zapravo ključno jer ako dobiješ ljude u rekreaciju dobit ćeš i u vrhunski sport.&nbsp;&nbsp;U Hrvatskom skijaškom savezu brojni su sportovi i skijaške discipline, pa se skijaškom trčanju nije lako izboriti za „mjesto pod suncem“.- Da, u Hrvatskoj nam se teško izboriti. Torta se dijeli na onako velike komadiće kakve imaš rezultate, to mi je jasno. Naš savez se financira iz programa Hrvatskog olimpijskog odbora, a financira se, naravno, i od sponzora. S obzirom na to da skijaško trčanje u Hrvatskoj još nije popularno među rekreativcima, nije automatski popularno ni među sponzorima. I to je nešto što je nama veliki problem. Mi u klubu imamo sportašice koje su bile na vrhunskoj razini. Recimo, Tena kad je ušla u FIS je prve dvije godine bila prva na rang-listi u svojem godištu, prošle godine je osvojila i bodove u Svjetskom kupu, na Svjetskom juniorskom prvenstvu imala je u kvalifikacijama 15. vrijeme, na kraju je bila 23. A sve to uz teške uvjete treniranja i uz to da paralelno „gura“ i školu. Ali, i s ovim našim malo težim uvjetima sigurna sam da možemo parirati alpskom skijanju, naročito kada bi se još popravila infrastruktura za treniranje u Zagrebu - zaključuje Lorena Malec Mlinarić.&nbsp;

Budući da skijaško trčanje u Hrvatskoj još nije popularno među rekreativcima, nije automatski popularno ni među sponzorima. I to je nešto što nama predstavlja veliki problem, kaže glavna trenerica Skijaškog kluba Sljeme

Lorena Malec Mlinarić: Sigurna sam da skijaško trčanje može parirati alpskom skijanju

Svi koji prate sport znaju da je Zadar već desetljećima vrlo jaka i uspješna sportska sredina koja je iznjedrila i afirmirala brojne vrhunske sportaše i klubove. Spomenimo ovom prilikom samo Krešimira Ćosića i Košarkaški klub Zadar, atletičarku Radojku Franzotti, sedmerostrukog stolnoteniskog olimpijca Zorana Primorca, košarkašicu Koranu Longin, olimpijske pobjednike u jedrenju Šimu Fantelu i Igora Marenića i najboljeg hrvatskog nogometaša svih vremena Luku Modrića.O aktualnom stanju u zadarskom sportu više nam je rekla Snježana Jurinić, predsjednica Športske zajednice Grada Zadra (ŠZGZ) i novoizabrana članica Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora.- Možemo s ponosom reći da smo u 2024. godini zadržali visoku razinu ostvarenih sportskih rezultata kako u seniorskim uzrastima tako još i više u mlađim dobnim kategorija. Ne bih posebno isticala pojedince, spomenute rezultate ostvarili su košarkaški, borilački sportovi, veslači, atletičari, triatlonci, gimnastičari, skakači u vodu, ritmička gimnastika, biciklizam… Svi imaju puno uspjeha, kako na međunarodnim natjecanjima, tako i na državnima, kaže Snježana Jurinić.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Sport generira u turizmu visoke ekonomske učinke Ni jedan grad u Hrvatskoj nema sportski centar poput zadarskog Višnjika. Nije, međutim, nimalo lako osigurati termine za treninge i natjecanja svim sportašima i klubovima.&nbsp;- ŠC Višnjik, kao dobro osmišljen i dobro ostvaren projekt stvaranja sportske i rekreacijske infrastrukture, otvoren je za sve dobne skupine i različite kategorije sportaša i rekreativaca, koriste ga sportski klubovi iz 36 sportova i veoma teško je osigurati termine svim sportašima i klubovima prema njihovim zahtjevima. No, postoji Pravilnik u sportskoj zajednici o korištenju sportskih termina kojeg se pridržavamo i koji osigurava korisnicima iz Programa javnih potreba u sportu termine i redovna natjecanja i njih Grad Zadar sufinancira. Dnevno Višnjikom prođe oko četiri tisuće posjetitelja i korisnika na njegovih 200 tisuća četvornih metara.Dobra sportska infrastruktura omogućava Zadru i organiziranje velikih sportskih priredbi. Ove godine je, primjerice, u dvorani Krešimira Ćosića održano Europsko prvenstvo u karateu, sljedeće godine je Europsko ekipno prvenstvo u stolnom tenisu.&nbsp;- Sportske manifestacije izuzetno su nam važne zbog sportskog turizma i Zadra kao sportsko-turističke destinacije. Sport u turizmu generira visoke ekonomske učinke, kako izravne tako i neizravne. Izravni se ostvaruju na temelju prodaje sportsko-rekreacijskih usluga, ali isto tako važni su i oni neizravni koji se manifestiraju kroz motivaciju za izborom turističke destinacije, produženjem turističke sezone, prevladavanjem sezonskog karaktera turizma, povećanjem izvanpansionske potrošnje te unapređenjem raznolikosti i kvalitete turističke ponude. Grad Zadar je redovito pokrovitelj takvih manifestacija. Besplatna univerzalna sportska škola s 250 djece Poznat je hrvatski problem s premalim brojem ljudi koji se bave sportom ili rekreacijom. Posljednjih godina je, tako, Zadar postigao odlične rezultate u obuci neplivača. Što ŠZGZ radi po pitanju uključivanja što većeg broja ljudi u sport?- Športska zajednica Grada Zadra posebnu pažnju posvećuje uključivanju što većeg broja&nbsp;građana u sportske aktivnosti kao zdravog načina života, pa tako u svojim programima imamo program besplatnog vježbanja za osobe starije od 60 godine u koji se uključuju građani po mjesnim odborima. Tu je orijentacijsko i nordijsko hodanje, zdravstveni programi na bazenu ŠC Višnjik, kao i razne manifestacije za građane. Dajemo i podršku sportsko-rekreativnim udrugama kojih je 14 u gradu.&nbsp;Djeca i mladi u posebnom su fokusu...- Što se tiče sporta djece i mladih, imamo preko ŠZGZ-a besplatnu univerzalnu sportsku školu dva puta tjedno koju pohađaju djeca od 4 do 6 godina te djeca od 7 do 10 godina koja nisu uključena u sportske udruge i njihove sportske škole. U univerzalnoj sportskoj školi imamo 250 djece. Imamo i besplatne programe tijekom ljetnih praznika, olimpijadu vrtića i programe koje provodimo s Hrvatskim olimpijskim odborom. Sudjelujemo i u projektu Ministarstva turizma i sporta „Vježbajmo kroz zadarsku županiju od malih do mladih“, surađujemo s Gradskim školskim savezom te organiziramo radionice o važnosti bavljenja sportom za zdravlje, radionice o zdravoj prehrani, radionice o fair playu i „Stop nasilju u sportu“. Ima tu još puno drugih programa koje ostvarujemo u suradnji sa sportskim udrugama.U nadležnosti Snježane Jurinić je i vrhunski sport u gradu. Koji su trenutačno najveći problemi vrhunskog sporta u Zadru?- Najveći problem vrhunskog sporta u našem gradu je odlazak sportaša iz pojedinih sportova, posebice ekipnih, na fakultete u druge gradove. Zadovoljna proračunskim izdvajanjima Zadra za sport Čelnica sporta u Zadru nije nezadovoljna proračunskim izdvajanjima za sport.&nbsp;&nbsp;- Zadovoljni smo proračunskim izdvajanjima za sport u Zadru, osigurani su sportski objekti i redovna djelatnost sportskih klubova, a nezadovoljnih će uvijek biti. Nastojimo svake godine povećavati izdvajanja za sport osobito za djecu i mlade kao i za podršku rekreativcima.&nbsp;Zadranima vjerojatno mnogi zavide na sportskoj infrastrukturi s kojom u Hrvatskoj ima jako puno problema.&nbsp;- Surađujem s drugim sportskim zajednicama i imam veoma prijateljske odnose s njima i rado razmjenjujemo sportska iskustva i pomažemo jedni drugima. Mislim da nema zavisti nego jednostavno želimo za dobrobit sporta da svaka sredina stvori infrastrukturu i omogući sport dostupan svima.Ljetos je u Zadru održana vrlo uspješna edukativna radionica 'Glas žena u sportu' uz rekordan odaziv sportašica, trenerica i sportskih dužnosnica. Svjedoči li to samo velikom zanimanju za dobrom prezentacijom ženskog sporta u medijima ili, možda, i određenom nezadovoljstvu trenutačnim stanjem na tom polju?- Radionica je bila vrlo korisna i uspješna. Nema nezadovoljstva nego samo velike zainteresiranosti mladih trenerica i sportašica za dobrom prezentacijom ženskog sporta u medijima. I ovim putem zahvalila bih HOO-u na odabiru Zadra za radionicu i davanju prilike mladim sportašicama, trenericama i sportskim djelatnicama da nauče kako će se prezentirati u javnosti putem medija te pokazati sve ono što uspješno rade u svom poslu, a to je sport - zaključila je Snježana Jurinić.&nbsp;&nbsp;

Najveći problem vrhunskog sporta u našem gradu je odlazak sportaša iz pojedinih sportova, posebice ekipnih, na fakultete u druge gradove, kaže predsjednica Športske zajednice Grada Zadra i članica Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora

Snježana Jurinić: Sportske priredbe izuzetno su nam važne zbog sportskog turizma i Zadra kao sportsko-turističke destinacije

Sporazum, s ciljem osiguravanja najviše razine zdravstvene skrbi sportašima korisnicima HOO-ovih programa te zajedničkog djelovanja na područjima od zajedničkog interesa, potpisali su dekan prof. dr. sc. Slavko Orešković u ime MEF-a te predsjednik dr. sc. Zlatko Mateša i glavni tajnik mr. sc. Siniša Krajač u ime HOO-a. - Za nas je velika čast ostvariti partnersku suradnju s najstarijim medicinskim fakultetom u Hrvatskoj, institucijom koja je sinonim za izvrsnost u obrazovanju i znanosti. Sport danas zahtijeva kompleksnu i napornu pripremu, a sportaši često izbivaju od kuće i do 250 dana u godini. Takav ritam odražava se na njihovo zdravlje, a ovim Sporazumom osiguravamo podršku sportašima u prevenciji i liječenju ozljeda. Iako ne priželjkujemo veliki broj posjeta sportaša, sigurni smo da će oni koji budu trebali skrb naći vrhunsku podršku upravo na Medicinskom fakultetu - istaknuo je predsjednik HOO-a Mateša.Zadovoljstvo novim partnerstvom iskazao je i dekan Orešković: - Od samog početka, a baš jučer je proslavio 107 godina djelovanja, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pridavao je veliku važnost sportu i dao je brojne vrhunske sportaše. Aktivno sudjelujemo i u studentskom sportu te postižemo sjajne rezultate. Dat ćemo sve od sebe da pružimo vrhunsku zdravstvenu skrb sportašima i njihovim trenerima i u nama će imati pouzdanog partnera. Čast nam je imati sporazum o suradnji s takvom institucijom koja je promovirala hrvatski sport diljem svijeta. Prema Sporazumu, suradnja HOO-a i MEF-a uključuje organizaciju zdravstvene skrbi, edukaciju sportaša i trenera, konzultacije i savjetovanja, izradu analiza i preporuka za prevenciju ozljeda te zajedničko sudjelovanje u specifičnim zdravstvenim situacijama i organizaciji velikih sportskih natjecanja. HOO dopušta Fakultetu korištenje elemenata svog vizualnog identiteta na natpisnoj ploči, promotivnim materijalima, internetskim stranicama i publikacijama, sukladno odredbama Sporazuma.Na potpisivanju Sporazuma, glavni tajnik HOO-a Krajač predao je dekanu Oreškoviću pločicu s natpisom „Partnerska ustanova HOO-a“, koja će uskoro biti postavljena na pročelje Fakulteta na zagrebačkoj Šalati. Novi partneri usuglasili su se da će osoba odgovorna za provedbu jednogodišnjeg Sporazuma, s opcijom automatskog produljenja, biti Davorka Herman Mahečić, dr. med., koja je i nazočila njegovu potpisivanju.&nbsp;Osim nje, sastanku u HOO-u nazočili su izv. prof. dr. sc. Ana Hladnik, prodekanica za upravu i financije, izv. prof. dr. sc. Lana Škrgatić, prodekanica za osiguravanje kvalitete i nove studijske programe, glavni tajnik Medicinskog fakulteta Darko Bošnjak, direktor olimpijskog programa HOO-a Damir Šegota te Mimi Vurdelja, voditeljica zdravstvene skrbi sportaša i tajnica Zdravstvene komisije HOO-a. (hoo/vk)

clanci-slike/ugovor_HOO-med.-fakulktet.jpg

Zagreb, 18. prosinca 2024. - Hrvatski olimpijski odbor (HOO) i Medicinski fakultet (MEF) Sveučilišta u Zagrebu potpisali su u prostorijama nacionalne olimpijske udruge u Zagrebu Sporazum o partnerskoj suradnji u zdravstvenoj skrbi.

HOO i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sklopili Sporazum o partnerskoj suradnji u zdravstvenoj skrbi

Najbolja sportašica Zagreba za ovu godinu je Sandra Elkasević, osvajačica brončane medalje u bacanju diska na Olimpijskim igrama u Parizu, te rekordne, sedme uzastopne zlatne medalje u bacanju diska na europskim prvenstvima. U riznici ima 15 medalja s najvećih natjecanja, od toga čak 11 zlatnih. Sportašicom Zagreba Sandra je postala 11. put. Sportaš godine je Ivan Bertić, europski prvak u kickboxingu u disciplini K1, osvajač zlata u kick-lightu na Europskim sveučilišnim igrama, te aktualni svjetski prvak u kickboxingu.Najuspješnijim sportskim parom, posadom ili štafetom proglašeni su veslači Martin i Valent Sinković, olimpijski pobjednici u dvojcu bez kormilara. Članovi HAVK Mladost na spektakularan su način odveslali finalnu utrku na Olimpijskim igrama. S tri olimpijska zlata i jednim srebrom, Martin i Valent postali su najuspješniji hrvatski sportaši na Ljetnim olimpijskim igrama. I oni su kao i Sandra sa seniorskim medaljama započeli na EP 2010. i do sada su svoju prebogatu riznicu napunili s 22 medalje s OI-ja, SP-a i EP-a, od čega 16 zlata, 5 srebra i jednu broncu. Otkad je 2015. u Zagrebu uvedena kategorija najbolje posade, para ili štafete – jedini dobitnici su oni. Ženska ekipa godine su odbojkašice Mladosti, prvakinje Hrvatske i osvajačice Kupa te sudionice europske Lige prvakinja nakon 18 godina, dok je momčad godine - GNK Dinamo, osvajač dvostruke krune, sudionik osmine finala Konferencijske lige u prošloj sezoni, i član elitne Uefine Lige prvaka u sezoni 2024/2025. Petim naslovom u u posljednjih šest godina, Dinamo postaje najuspješnija momčad Zagreba. Godišnju nagradu SSGZ-a dobili su Antonia Šćepanović i Noa Lilih, članovi Akrobatskog rock'n'roll kluba "MEGARock" Zagreb, Ante Vukičević, kapetan Vaterpolo kluba Mladost, Luka Bukić, vaterpolist HAVK Mladost, Karate klub Hercegovina, Suzana Šop, glavna tajnica SSGZ-a. Trofej SSGZ-a, nagradu za životno djelo dobili su: Aleksa Kocijan, Branko Milinković, dr. sc. Martin Tino Časl, Hrvački klub Sesvete, te Školski sportski savez grada Zagreba. Priznanja su dobili i najuspješniji treneri: Pero Kuterovac, Edis Elkasević, Mirela Šikoronja Ivančin i Nikola Bralić. Posebno priznanje Sportskog saveza Grada Zagreba dobio je Vedran Šupuković, direktor RK Zagreb. Najuspješniji gluhi sportaš je šahist Bogdan Božinović, a najuspješnija gluha sportašica streljačica Lana Skeledžija. Najuspješniji parasportaš je atletičar Ivan Katanušić, a najuspješnija parasportašica stolnotenisačica Anđela Mužinić Vincetić.&nbsp;(SSGZ/hoo/vk)

clanci-slike/braća-sinkovići_zg_fah.jpg

Braća Sinković ponovno su najbolja posada u izboru SSGZ-a (foto: FaH)

Zagreb, 17. prosinca 2024. - U zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn održano je tradicionalna svečanost proglašenja najboljih sportaša i sportašica grada Zagreba u 2024. godini.

Sandra Elkasević (atletika) i Ivan Bertić (kickboxing) najbolji sportaši Zagreba u 2024. godini

Zbog različitih destinacija na kojima se održavaju dva glavna događaja, bitno je istaknuti da se 75. sjednica Skupštine HOO-a održava u 14 sati u hotelu Sheraton (Kneza Borne 2) u Zagrebu. Prva sjednica Odbora ljetnih olimpijskih sportova održat će se istoga dana u 10 sati, u dvorani za sastanke HOO-a, Odranska 1/1 (prizemlje) u Zagrebu, a predstavnici zimskih olimpijskih sportova sastat će se u 9.30 (1. kat). Svečanost Velikog dana hrvatskog sporta, s izborom najuspješnijih sportaš(ic)a i trenera te ostalih laureata, održat će se, uz izravni prijenos na HTV-u 2 od 20.15, u Kristalnoj dvorani hotela The Westin u Zagrebu (Izidora Kršnjavoga 1).&nbsp;

Zagreb, 18. prosinca 2024. - Iznimno sadržajan dan bit će četvrtak (19. prosinca) za Hrvatski olimpijski odbor (HOO) jer je na rasporedu 75. sjednica Skupštine HOO-a, a potom i godišnja svečanost nacionalne olimpijske udruge - Veliki dan hrvatskog sporta.

U četvrtak 75. sjednica Skupštine HOO-a (hotel Sheraton, 14.00) i svečanost Velikog dana hrvatskog sporta (The Westin, 20.15)

U nazočnosti brojnih predstavnika državnih i lokalnih vlasti te nacionalnih i lokalnih sportskih organizacija nagradu je Šoštariću u zagrebačkom hotelu Westin uručio predsjednika Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Milorad Pupovac. Laureat Nenad Šoštarić izjavio je nakon primitka Nagrade "Vladimir Beara": - Ovo je za mene izuzetna čast. Ovu nagradu su dobili velikani poput Ćire Blaževića i Ratka Rudića i ona nosi ime Vladimira Beare, još jednog velikana hrvatskog sporta. Ne možete ništa drugo nego se naježiti. Ovo je nešto posebno, ovo je nešto što slavi ljude. Sport je ljubav, zbližavanje, smisao sporta je da svi mi u tome uživamo te da to ne pretvaramo u nekakve ratne poligone, već u veliko zajedništvo. Moj životni put, trenerski, nije bio put u kojem sam samo stvarao igrače, nego sam stvarao ljude. Stvarao sam ljude i tako što je 70-ak posto mojih bivših igrača i igračica završilo fakultete i akademski su građani s visokim funkcijama po cijelom svijetu. Na to sam vrlo ponosan. Nagrada "Vladimir Beara" ima temelje u medijskoj kampanji Govor tolerancije, o čemu je na svečanosti govorila programska direktorica Sportsko rekreativnog društva Srba u Hrvatskoj Tatjana Dragičević.Počasni član SRDS-a Boris Milošević podsjetio je na dijelove životopisa legendarnog nogometnog vratara Vladimira Beare, čije ime ova nagrada nosi kao i na sportske i izvansportske dosege laureata Nenada Šoštarića.- Ova je nagrada simbol vrijednosti koje sport nosi sa sa sobom i promiče, a inspirirana je kampanjom Govor tolerancije. Nagrada s pravom nosi ime Vladimira Beare, jednog od najvećih nogometnih vratara, čije je ime sinonim za ljudske i sportske vrijednosti. Ime mu se veže uz sve ono najljepše što utjelovljuje sport - poruka je predsjednika SRDSH-a Milan Martinović. Hrvatski olimpijski odbor na svečanosti je predstavljao direktor Ureda za olimpijski program Damir Šegota, koji je prigodnim govorom pozdravio sve nazočne i čestitao laureatu. (srdsh/hoo/vk)

clanci-slike/Šoštarić_Cropix-tolerancija.jpg

Zagreb, 17. prosinca 2024. - Proslavljeni rukometni trener Nenad Šoštarić ovogodišnji je dobitnik Nagrade za doprinos razvoju sportske kulture i društvene tolerancije "Vladimir Beara" koju je treću godinu zaredom dodijelilo Sportsko rekreativno društvo Srba u Hrvatskoj (SRDSH).

Rukometni trener Nenad Šoštarić ovogodišnji dobitnik Nagrade "Vladimir Beara" SRDSH-a

Zadarski jedriličarski stručnjak, utemeljitelj JK Sveti Krševan Zadar, i etablirani trener olimpijskih pobjednika Šime Fantele i Igora Marenića, dobio je više glasova od protukandidata Nevena Barana iz Rijeke, kandidata Jedriličarskog saveza Primorsko-goranske županije.Fantelinu kandidaturu, između ostalih, podržalo je i pet klubova iz Primorsko-goranske županije: Adria Kastav, Galeb Kostrena, Istra Lovran, Val Crikvenica i Reful Cres.Predsjednik Opatije Mario Šikić, izabran je za dopredsjednika Saveza, a predsjednik Senja, Vladimir Jurić, dopredsjednik je Skupštine HJS-a, dok je dopredsjednik Galeba iz Kostrene, Milko Volarić, izabran za predsjednika Nadzornog odbora.Dosadašnji predsjednik Zlatko Taritaš ostaje predstavnik HJS-a u Vijeću HOO-a. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita trenerskom velikanu Edi Fanteli na novoj dužnosti, uz želje za uspješnim predsjedničkim mandatom u Hrvatskom jedriličarskom savezu!

Zadar, 15. prosinca 2024. - Na izbornom zasjedanju Skupštine HJS-a, održanom u JK Uskok iz Zadra, 66-godišnji Edo Fantela izabran je za novog predsjednika Hrvatskog jedriličarskog saveza.

Trofejni stručnjak Edo Fantela postao novi predsjednik Hrvatskog jedriličarskog saveza

Glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač zahvalio je u uvodnom izlaganju nazočnim predstavnicima nacionalnih sportskih saveza na suradnji u još jednoj uspješnoj sportskoj godini. U pregledu financijskog poslovanja ustvrdio je da se očekuje 100-postotna realizacija proračuna koji će u godini na&nbsp;izmaku dosegnuti 51,5 milijuna eura. Proračun za 2024. godinu imao je dva rebalansa - prvi od 3,8 milijuna eura te aktualni, čija realizacija upravo traje, u iznosu od 4,8 milijuna eura, iskomuniciranih za raspodjelu loptačkim sportovima. U projekciji financijskog plana za 2025. godinu glavni tajnik HOO-a istaknuo je kako se teži 10-postotnom povećanju proračuna, što bi se - u slučaju realizacije - reflektiralo i na nacionalne sportske saveze, a zasad je proračunski okvir na razini ovogodišnjeg (51,5 milijuna eura).&nbsp;Ured za nacionalne sportske saveze i razvojne programe HOO-a predstavio je redizajnirane razvojne programe za sportaše, utemeljene na „pravednosti i transparentnosti te maksimizaciji potencijala sportaša“. Predstavljajući inovacije, koordinator odjela za nadzor stručnog rada i stručnih poslova NSS-a, razvojne programe, istraživanje i razvoj vrhunske pripreme (CIRSP),&nbsp;Mario Vukoja istaknuo je da se broj korisnika HOO-ovih razvojnih programa (uključujući i trenere) približio znamenci 1000.&nbsp;Direktor Ureda za olimpijski program Damir Šegota informirao je nazočne kako će se troškovi nastupa hrvatskih sportaša i sportašica na Svjetskim igrama iduće godine financirati iz redovnih programa NSS-ova koji odluče poslati predstavnike na spomenuto natjecanje. Dodao je i da će započeti Projekt OI LA 2028. stajati više od 17 milijuna eura te da je HOO povećao&nbsp;stipendije sportašima u olimpijskom programu, pri čemu će top-olimpijci (medaljaši iz Pariza) primati mjesečno 2000 eura.&nbsp;Što se tiče stručnog nadzora nacionalnih sportskih saveza od strane HOO-a (sukladno odrednicama Zakona o sportu), glavni tajnik Krajač izvijestio je da su predstavnici 82 saveza ispunili upitnike, iz dvaju nisu stigli nikakvi odgovori, a 14 saveza je izuzeto od toga jer su bez stručnih kadrova.Nazočnima je prezentiran i projekt GUARD o zaštita djece u sportu, a u kojem participira i HOO. Matea Horvat i Maja Poljak iz HOO-a naglasile su odgovornost sportskih organizacija za ovu problematiku i najavile pokretanje mreže povjerenika koji bi u pojedinim savezima bili zaduženi za segment zaštite djece u sportu.&nbsp;Direktor marketinga HOO-a Ranko Ćetković govorio je o marketinškim aktivnostima, ustvrdivši da je HOO u prošle četiri godine ostvario 300-postotno povećanje prihoda od te djelatnosti. Dodao je da će od Nove godine HOO biti nacionalni olimpijski odbor s najviše pojedinačnih sponzora u svijetu. U završnoj riječi sastanka glavni tajnik Siniša Krajač zahvalio je hrvatskoj Vladi za višegodišnji kontinuirani rast izdvajanja za sport. Zahvalu je uputio i hrvatskim medijima koji su vrlo angažirano i učinkovito pratili hrvatske sportaše u njihovim nastupima, kao i rad HOO-a u cijelosti. (hoo/vk)

Zagreb, 16. prosinca 2024. - U središnjim prostorijama Hrvatskog olimpijskog odbora u Zagrebu, održan je Kolegij tajnika nacionalnih sportskih saveza i stručnih službi HOO-a koji je okupio 60-ak sudionika.

Na Kolegiju tajnika NSS-a i stručnih službi HOO-a glavni tajnik Krajač zahvalio svima na uspješnoj sportskoj godini

Luka Vušković još jednim pogotkom osigurao bod Westerlou

Drugi lov Makarska razigravanje